"Dragan Čović je ključna kočnica na evropskom putu BiH"

Sutra počinje dvodnevno zasjedanje Upravnog odbra PIC-a kada bi mogli već dobiti nasljednika Christiana Schmidta. Kakav je vaš stav o njegovom odlasku, kao i o njegovim postignućima u BiH?

Protekli mandat Christiana Schmidta pratilo je nekoliko kontroverzi i, naravno, ne možemo se oteti utisku da je zapravo bio prilično pristrasan u pogledu nekih političkih opcija u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga nije baš omiljen ni u jednom krugu, ako tako mogu reći, političkom krugu unutar Bosne i Hercegovine. Sliku o sebi je najviše postavio svojim radom, odnosno neradom u odnosu na institucije Bosne i Hercegovine, jer prevashodno zadatak svakog visokog predstavnika jeste da kada domaći politički akteri ne mogu postići konsenzus ili sporazum o nečemu, kada blokiraju procese, evropski i NATO put, trebao je da reaguje u skladu sa svojim odlukama, jer u konačnici ima Bonska ovlaštenja. Imao je mnogo razloga da reaguje i kada je u pitanju blokada Doma Naroda.

Očekivalo se da će prije odlasku nametnuti zakon o državnoj imovini, koji je kamen spoticanja 30 godina unazad?

Tako je. Očigledno je da je on više bio naklonjen nekim lobističkim krugovima i nekim, ako tako mogu reći, centrima moći koji su daleko od očiju javnosti, nego što je zapravo radio svoj posao u skladu sa svojim ovlastima koje mu daje Vijeće za implementaciju mira.

Šta očekujete od novog visokog predstavnika. Četiri imena su u opticaju. Već se čuje u javnom prostoru kako će mu ovlasti biti znatno umanjene i da je to funkcija samo za prestiž. Je li BiH spremna za ovaj scenarij?

Očigledno je da je BiH, odnosno političko biće BiH, opterećeno tim političkim revizionizmom i da zapravo blokade su rezultat ostvarenja nekih političkih ciljeva iz 90-ih godina. Prije svega mislim na proksije naših susjeda. To su uglavnom SNSD i HDZ i koji imaju zapravo sporazum o strateškom partnerstvu koji provode zapravo sve ono što je nekada provodio Boban i Karadžić, što je nekada zacrtao Tuđman i Milošević. I evo, ako vidite kroz institucije BiH, ne može proći ništa što nije u skladu sa tim sporazumom. I postavlja se opravdano pitanje: ako su Bošnjaci prije agresije na BiH 1991. godine živjeli na 52% prostora, danas smo svedeni na 23%? A Tuđman i Milošević su dogovorili da se zapravo protjeraju Srbi iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku, a da se iz Republike Srpske protjeraju Hrvati u Federaciju. Evo, mi danas živimo takvu situaciju, takvo stanje. I naravno, sada se kao u konačnici pojavljuje zahtjev, pa čak i prijetnje iz Republike Hrvatske od nekih političkih faktora, da će uspostaviti "Herceg-Bosnu" ako se ne dozvoli treći entitet. Šta je treći entitet? To je ovladavanje teritorijama BiH, što je apsolutno neprihvatljivo. Imamo Dejtonski mirovni sporazum u punom kapacitetu, imamo dejtonski ustav. Očigledno je da ovi politički proksiji naših susjeda, provodeći upravo taj sporazum, ne poštuju ni Ustav ni zakone BiH. Nećemo se svađati, nećemo radikalizirati političku scenu, ali moramo se dogovoriti kako ćemo funkcionirati.

Danas protesti pred OHR-om u organizaciji Kruga 99. Tri su ključna zahtjeva: očuvanje ovlasti visokog predstavnika, poštivanje odluka Ustavnog suda BiH i protivljenje bilo kakvoj teritorijalnoj podjeli države?

Građani očekuju od novog visokog predstavnika da ispuni ključnu ulogu - da BiH krene ka Evropi i ka NATO-u. Mi smo donijeli potrebne zakone, pogotovo kad je u pitanju NATO, mi smo ispunili sva očekivanja i svu domaću zadaću koja je postavljena pred nas. Ali očigledno je da samozvani Evropljanin u liku i djelu Dragana Čovića, on je zapravo sada ključna kočnica na evropskom putu BiH. Visoki predstavnik trebao bi koristi svoje ovlasti svakoga ko blokira. Svakog neka skloni, pa i mene ako budemo blokirali napredak BiH, razvoj institucija, jačanje institucija, ako budemo blokirali evropski ili NATO put BiH, sve nek skloni sa političke scene, da ovaj narod konačno dahne dušom, da punim plućima prodiše.

U NSRS-u je usvojen Deklaracija o zatvaranju OHR-a. Također, bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini traže ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH?

To su sve politički projekti koji su i ranije bili živi od SNSD-a prije svega, koji ima i apsolutnu većinu u Skupštini RS-a. Prema tome, to nije politički stav Skupštine RS-a, nego je to politički stav SNSD-a. Ta deklaracije je zauzimanje neke startne pozicije kada dođe novi visoki predstavnik da on bude opterećen s tim. Uostalom, mogli smo i mi izglasati u nekoj mjesnoj zajednici ili u nekom općinskom vijeću da se slažemo ili ne slažemo s ovim ili s onim i da to ponudimo visokom predstavniku. To ništa ne znači.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad